Vođenje poslovnih knjiga udruga
Sve hrvatske udruge, bez obzira na svoju veličinu, dužne su Poreznoj upravi Ministarstva financija dostaviti ispunjen i ovjeren obrazac RNO. Pa u koliko u zadnje tri godine niste prikupili imovinu veću od 100.000,00 kn, a godišnji prihodi vam ne prelaze 100.000,00 također u zadnje tri godine, možete voditi Jednostavno knjigovodstvo. I tad niste dužni predavati niti financijska izvješča – ali SAMO ako ste u RNO obrasu naveli da želite voditi Jednostavno knjigovodstvo.
A što to jednostavno knjigovodstvo mora sadržavati i koje knjige ipak morate voditi:
JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO ZA „MALE” UDRUGE
Jednostavno knjigovodstvo vode udruge za koje uzastopno u prethodne tri godine na godišnjoj razini vrijede dva uvjeta: vrijednost imovine manja je od 100.000,00 kn, a godišnji prihod manji je od 100.000,00 kn. Ako oba uvjeta nisu zadovoljena, udruga mora voditi dvojno knjigovodstvo. To znaci da jedne godine udruge mogu biti obveznici vođenja jednostavnog, a druge dvojnog knjigovodstva te da se odluka o tome kako ce se voditi knjigovodstvo u tekućoj godini utvrđuje tek nakon završetka prethodne. Ipak, zbog svega toga, iako nisu obvezne sastavljati financijske izvještaje, preporuča se da „male” udruge vode dvojno knjigovodstvo.
Udruge koje vode jednostavno knjigovodstvo ne sastavljaju niti predaju financijske ni statističke izvještaje, no temeljem članka 71. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, 7/2009) o tome su dužne pismeno obavijestiti Državni ured za reviziju i Ministarstvo financija. U dopisu treba navesti podatke i o imovini i o prihodima udruge, bez obzira kolika je vrijednost imovine i veličina prihoda. Obavezne poslovne knjige koje vode takve „male” udruge obuhvaćaju najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda, no prema potrebi, udruge mogu voditi i druge pomoćne knjige.
Knjiga prihoda i rashoda sadrži najmanje sljedeće podatke: redni broj, broj i datum knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak u knjigu prihoda i rashoda, naziv knjigovodstvene isprave koja je osnova za knjiženje (npr. ugovor, izvod, racun…), opis poslovne promjene, iznos prihoda i rashoda.
Iznos prihoda može se klasificirati, odnosno podijeliti, u nekoliko stupaca:
– Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga,
– Članarine i članski doprinosi,
– Prihodi po posebnim propisima,
– Prihodi od imovine -mogu biti od financijske (kamate, dividende, pozitivne tečajne razlike…) i od nefinancijske imovine (prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine…),
– Donacije,
– Ostali prihodi (prihodi od naknade šteta i refundacija te od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine).
Rashodi se dijele na:
– Rashode za zaposlene (place i doprinose, naknade, nagrade i sl.),
– Materijalne rashode (troškovi usluga i dobara potrebnih za redovno funkcioniranje i obavljanje djelatnosti – materijal i energija, troškovi službenih putovanja i za prijevoz zaposlenih, stručno usavršavanje zaposlenih, naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa koje uključuju naknade za rad i poreze i doprinose vezane uz taj rad, ostale naknade…). U rashode za usluge spadaju usluge telefona, pošte i prijevoza, tekućeg i investicijskog održavanja, najamnine, intelektualne, računalne usluge i sl.).
– Rashode amortizacije (nabava dugotrajne imovine – opreme, strojeva, knjiga… koja se amortizira u vijeku uporabe prema propisanim stopama amortizacije),
– Financijske rashode (rashodi za kamate, bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativna tečajna razlika),
– Donacije (razvrstane prema primateljima) i
– Ostale rashode (premije osiguranja, članarine, reprezentacija i sl.).
U Knjigu blagajne kronološkim redom unose se podaci o izvršenim gotovinskim uplatama i isplatama. Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke: redni broj, datum i broj knjigovodstvene isprave, opis, uplaćeni ili isplaćeni iznos.
Baza Udruga Republike Hrvatske